czn-pretilost-slider

Nezdrava prehrana ubije više ljudi nego pušenje

Ovo znanstveno istraživanje ruši sve paradigme o tome kako nezdrava prehrana nije toliko opasna. Smrt preko 11 milijuna ljudi govori drugačije, a duhan se sakrio na drugo mjesto. Što je sljedeće?

 

Znanstvena studija objavljena u časopisu ‘The Lancet’ donosi zanimljive podatke: cilj studije bio je procijeniti unos glavnih 15 namirnica i hranjivih tvari u 195 zemalja među osobama od 25 i više godina te istražiti kako prehrana utječe na smrtnost uzrokovan kroničnim nezaraznim bolestima.

 

Korišten je usporedni pristup procjeni rizika kroz procjenu za bolest specifičnog opterećenja povezanog s prehrambenim faktorom rizika. Glavni parametri za ovu analizu uključivali su unos svakog faktora prehrane, veličinu učinka prehrambenog faktora na ishod bolesti te razinu unos povezanu s najmanjim rizikom smrtnosti. Također velika prednost ove studije je mogućnost karakterizacije prehrane, razvoja i trendova koji se mogu pripisati prehrani od 1990-te do 2017-te godine koliko je trajala sama studija. Promatrano je 15 kategorija koje su navedene u Tablica 1.

 

Tablica 1. Prikaz 15 ispitivanih kategorija prehrane i njihov opis

Prehrana s niskim unosom voća Srednja dnevna potrošnja voća (svježe, smrznuto, kuhano, konzervirano ili sušeno voće, isključujući voćne sokove i slane ili ukiseljene plodove)
Prehrana s niskim unosom povrća Srednja dnevna potrošnja povrća (svježe, smrznuto, kuhano, konzervirano ili sušeno povrće, osim mahunarki i slanog ili ukiseljenog povrća, sokova, orašastih plodova, sjemenki i škrobnog povrća kao što je krumpir ili kukuruz)
Prehrana s niskim unosom mahunarki Srednja dnevna potrošnja mahunarki (svježe, smrznute, kuhane, konzervirane ili sušene mahunarke)
Prehrana s niskim unosom cjelovitih žitarica Srednja dnevna potrošnja cjelovitih žitarica (mekinja, klica i endosperma u njihovom prirodnom omjeru) od žitarica za doručak, kruha, riže, tjestenine, keksa, muffina, tortilja, palačinki i drugih izvora
Prehrana s niskim unosom orašastih plodova i sjemenki Srednja dnevna potrošnja orašastih plodova i sjemenki
Prehrana s niskim unosom mlijeka Srednja dnevna potrošnja mlijeka, uključujući mlijeko bez masti, niskomasno mlijeko i punomasno mlijeko, izuzev sojinog mlijeka i drugih biljnih napitaka
Prehrana s visokim unosom crvenog mesa Srednja dnevna potrošnja crvenog mesa (govedina, svinjetina, janjetina i meso koze, ali isključujući perad, ribu, jaja i sva prerađena mesa)
Prehrana s visokim unosom procesiranog mesa Srednja dnevna konzumacija mesa konzerviranog dimljenjem, sušenjem, soljenjem ili dodavanjem kemijskih konzervansa
Prehrana s visokim unosom zaslađenih pića Srednja dnevna potrošnja pića s ≥50 kcal po serviranju, uključujući gazirana pića, gazirane napitke, energetska pića, voćne napitke, osim 100% voćnih i povrtnih sokova
Prehrana s niskim unosom prehrambenih vlakana Srednji dnevni unos vlakana iz svih izvora, uključujući voće, povrće, žitarice, mahunarke i grahorice.
Prehrana s niskim unosom kalcija Srednji dnevni unos kalcija iz svih izvora, uključujući mlijeko, jogurt i sir
Prehrana s niskim unosom morske hrane i omega-3-masnih kiselina Srednji dnevni unos eikosapentaenske kiseline i dokosaheksaenske kiseline
Prehrana s niskim unosom polinezasićenih masnih kiselina Srednji dnevni unos omega-6 masnih kiselina iz svih izvora, uglavnom tekućih biljnih ulja, uključujući sojino ulje, kukuruzno ulje i ulje šafranike
Prehrana s visokim unosom trans masnih kiselina Srednji dnevni unos trans masti iz svih izvora, uglavnom djelomično hidrogeniranih biljnih ulja i proizvoda preživača
Prehrana s visokim unosom natrija Mjerena količina natrija u gramima izlučena u 24 satnom urinu

 

Globalno gledano, potrošnja gotovo svih zdravih namirnica i hranjivih tvari bila je u padu u 2017. godini! Najveće razlike između trenutnog i optimalnog unosa zabilježene su za orašaste plodove i sjemenke, mlijeko i cjelovite žitarice, s prosječnom potrošnjom od 12% (orašastih plodova i sjemenki dnevno), 16% (mlijeka dnevno) i 23% (cjelovitih žitarica dnevno). Usporedno sa nižom nego očekivanom potrošnjom zdrave hrane, dnevni unos svih nezdravih namirnica premašio je optimalnu razinu na globalnoj razini.

 

POTROŠNJA “NEZDRAVIH”NAMIRNICA JE U PORASTU

Potrošnja slatkih pića (49 g dnevno) bila je daleko veća od optimalnog unosa. Slično tome, globalna potrošnja prerađenog mesa i natrija bila je daleko iznad optimalne razine. Globalni unos crvenog mesa bio je 18% veći od optimalnog unosa.

  • Muškarci su obično imali veći unos zdrave i nezdrave hrane nego žene. Unos zdrave i nezdrave hrane općenito je bio viši kod osoba srednjih godina (50-69 godina), a najniži među mladima (25–49 godina) uz nekoliko iznimaka.
  • Najveći unos zaslađenih napitaka i mahunarki zabilježen je kod mladih odraslih osoba i ovdje je primjećen opadajući trend s godinama.
  • Na regionalnoj razini, u 2017. godini unos zdrave hrane bio je niži od optimalne razine u svim regijama.
  • Jedine iznimke su unos povrća u središnjoj Aziji, morski plodovi i omega-3 masne kiseline u azijsko-pacifičkom području s visokim prihodima i mahunarke na Karibima, tropskoj Latinskoj Americi, južnoj Aziji, zapadnoj podsaharskoj Africi i istočnoj podsaharskoj Africi.
  • Među nezdravim skupinama hrane, konzumacija napitaka s natrijem i šećerom bila je veća od optimalne razine u gotovo svakoj regiji. Potrošnja crvenog mesa bila je najviša u Australiji, južnoj Latinskoj Americi i tropskoj Latinskoj Americi.
  • Sjeverna Amerika s visokim prihodima imala je najveći unos obrađenog mesa, a slijedili su je Azija-Pacifik i zapadna Europa s visokim prihodima. Najveći unos trans masti zabilježen je u Sjevernoj Americi, srednjoj Latinskoj Americi i Andskoj Latinskoj Americi.

 

Prije će vas ubiti loša prehrana nego pušenje: Krajnji rezultati ove studije doveli su do šokantnih podataka kako je globalno gledajući u 2017. godini loša prehrana bila uzrok 11 milijuna smrtnih slučajeva. Srčanožilne bolesti bile su vodeći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, a slijedile su je druge kronične bolesti kao što su karcinomi te šećerna bolest tipa 2. Više od 5 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s prehranom dogodili su se među odraslim osobama mlađim od 70 godina.

 

Zabrinjavajuće je da je u 2017. godini više od polovice smrtnih slučajeva povezanih s prehranom pripisano visokom unosu natrija, niskom unosu cjelovitih žitarica i niskom unosu orašastih plodova. Nizak unos cjelovitih žitarica bio je vodeći faktor rizika za prehranu muškaraca i žena, dok je natrij na prvom mjestu po smrtnosti među muškarcima, nakon čega slijedi cjelovite žitarice i voće. Nizak unos cjelovitih žitarica bio je vodeći rizik za smrt kod mladih odraslih osoba (u dobi od 25 do 50 godina) te visok unos natrija među starijim osobama (≥70 godina). Rezultati ove studije nepobitno naglašavaju važnost pravilne prehrane u prevenciji i sprječavanju nastanka kroničnih bolesti te krajnje smrtnih ishoda.

 

IZVOR: The Lancet, objavljeno online 03.04.2019.
https://www.thelancet.com/action/showPdf?pii=S0140-6736%2819%2930041-8