inteligentni-želudac

INTELIGENTNI ŽELUDAC: naš drugi mozak?

Prvobitni oblici života na našem planetu nisu imali mozak, već samo “probavni sustav” koji ih je navodio. Naš “drugi mozak” je posljedično onaj u našoj glavi?

Teorije govore, da tek kad su ljudi pronašli vatru i bili sposobni kuhati hranu, probavni sustav je bio opskrbljen s toliko energije da se mozak uspio razviti do današnjih mentalnih sposobnosti. 

Ljudsko tijelo je dom za milijune bakterija. To je tisuću puta više od broja zvijezda u našoj galaksiji i sto puta više od broja stanica u našem tijelu. To znači da u našem tijelu imamo više bakterija, nego ljudskih stanica. Da, dobro ste pročitali. Naš želudac – točnije naš mikrobiom – je dakle najgušće naseljen ekosustav na našem planetu. U našem tijelu razvije se 1-2 kilograma bakterija koje proizvode 30% kalorija dnevno.

 

Bakterije pretežno probavljaju našu unešenu hranu. Ljudi koriste proizvedenu energiju, dok kao kompromis, ljudsko tijelo bakterijama nudi dom i hranu. Osim probave, bakterije pomažu klasificiranju tvari kao toksične ili netoksične. Možemo sa sigurnošću reći čini naš crijevni-mikrobiom je po tome jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji dio imunološkog sustava u našem tijelu.

Kako bakterije ulaze u naš sustav? I kakve to ima veze sa želucem? Novorođenčad nema razvijenu crijevnu mikrofloru te postupno dolazi do kolonizacije bakterijama. Nakon toga, one odlučuju koje će još bakterije biti primljene u naš sustav. Opasnost za ovaj složeni i dragocjeni sustav može biti zamjena dojenja formulom, prekomjerna higijena, te unos antibiotika majke ili djeteta.

 

Kako bakterije utječu na razvoj bolesti ili pretilosti? Prilikom ispitivanja crijevne mikroflore ljudi s prekomjernom tjelesnom masom, otkriveno je da im nedostaje bakterija Akkermansia muciniphila. U testnoj seriji, hranjeni miševi s navedenom bakterijom pokazali su manji porast težine nakon prehrane visokim udjelom masti nego skupina za usporedbu bez bakterije. Možemo li onda jednostavno uzeti A. muciniphila kao lijek ili dodatak prehrani? Znanstvenici kažu, da nema smisla, jer 10% naših mogućnosti za probavu čini genetika, 10% je regulirano bakterijama, a preostalih 80% posljedica je onoga što jedemo i koliko se krećemo.

I onda se postavlja pitanje , dali je naš mozak majstor naše osobnosti ili je pod utjecajem naših crijeva? Istraživanje koje bi dokazalo utjecaj mikrobioma iz crijeva na naš mozak provedeno je na dvije skupine miševa, kojima je kasnije razmjenjen mikrobiom. I pogodite što: Njihove osobnosti su se u skladu s tim promijenile. Mirni miševi postali su agresivni i obrnuto. To doprinosi dokazima, da naš mikrobiom ima utjecaj naš mozak, odnosno potvrđuje onu tezu “da si ono što jedeš”.

 

Za one koji žele znati više:

Znanstveni su otkrili složeni komunikacijski sustav između mozga i crijeva koji ne samo da osigurava gastrointestinalnu homeostazu, nego ima i višestruke utjecaje na motivaciju i kognitivne funkcije. Složenost tih interakcija naziva se “crijevno-moždana os” (GBA). Njena je uloga pratiti i integrirati funkcije crijeva kao i povezivati emocionalne i kognitivne centre mozga s perifernim crijevnim funkcijama i mehanizmima kao što su imunološka aktivacija, intestinalna permeabilnost, enterički refleks i entero-endokrina signalizacija. Mehanizmi na kojima počiva GBA komunikacija uključuju neuro-imuno-endokrine medijatore. Postavlja se pitanje, tvore li bakterije tzv. treću inteligenciju u našim sustavima? Bakterije nas ne kontroliraju, ali očito imaju utjecaj na ono što jesmo i kako se ponašamo. Očito ne postoji jasna granica, već složeni sustav stvarnosti koji se sastoji od još neistraženih mreža tisuća gena, milijuna neurona i stotine milijuna bakterija, ali i što je najvažnije, našeg odabira.

 

Ana Uremović Novačić mag.nutr.

Diana Gluhak Spajić mag.nutr.