Prehrana kod reumatoidnog artritisa istaknuta slika

Prehrana kod reumatoidnog artritisa

Reumatoidni artritis je autoimuna bolest u kojoj su zglobovi, obično zglobovi šake i stopala, simetrično zahvaćeni upalom koja uzrokuje otok, bol, a često i propadanje unutrašnjosti zgloba.

Znamo li kako si pomoći?

Reumatoidni artritis može također uzrokovati različite simptome bilo gdje u tijelu. Točan uzrok bolesti je nepoznat, ali puno različitih faktora, uključujući genetsku podložnost, mogu utjecati na autoimunu reakciju.

 

Tko sve pripada rizičnoj skupini?

 

Bolest se javlja u 1% populacije, dva do tri puta češće u žena nego u muškaraca. Početak bolesti je obično između 25. i 50. godine života, ali se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi. U nekih osoba bolest splasne spontano, a liječenje u 75% ljudi poboljšava simptome; međutim, najmanje 1 od 10 ljudi ostaju invalidi.

U ovoj bolesti imunološki sustav napada tkivo koje oblaže i okružuje zglobove. Konačno, hrskavica, kost i ligamenti zgloba se izjedaju, a u zglobu nastaju brazgotine. Stanje zglobova se pogoršava do razine koja može jako varirati. Reumatoidni artritis može započeti iznenada, s istodobnom upalom više zglobova. Obično započinje jedva primjetno, postupno zahvaćajući različite zglobove. Upala je obično simetrična: kad je zahvaćen zglob na jednoj strani tijela, isti zglob je također zahvaćen na drugoj strani tijela. Tipično je da promjene započinju na malim zglobovima prstiju ruke i noge, šaka, stopala, na ručnom zglobu, laktu i gležnjevima. Zglobovi su bolni, često ukočeni, osobito nakon ustajanja iz kreveta i dužeg mirovanja. Neki ljudi se osjećaju umorni i slabi, osobito u rano prijepodne.

 

Osnovne preporuke za prehrambenu terapiju kod reumatoidnog artritisa:

 

  • Hrana treba biti bogata bjelančevinama, a siromašna mastima. Kombinacija namirnica biljnog i životinjskog podrijetla treba biti u odnosu pola – pola. Dobar izvor biljnih bjelančevina nalazimo u mahunarkama, žitaricama i orašastim plodovima.  
  • Smanjiti unos soli u obrocima: hrana s kojom se unosi znatna količina soli je industrijski proizvedena i/ili prerađena hrana, konzervirana hrana i suhomesnati proizvodi, riblje konzerve, mesni ekstrakti, gotove kocke za juhu, slane grickalice, konzervirano kiselo povrće, preljevi za salate i umake, gotova industrijski pripremljena smrznuta hrana i gotove juhe te sir i namazi. Ove namirnice trebalo bi izbjegavati i zamijeniti ih s odgovarajućim namirnicama s nižim udjelom soli. Određenu količinu soli u hrani zamijeniti biljnim začinima.
  • Paziti na veličinu porcija i na visokokaloričnu hranu. Pola tanjura trebalo bi biti povrće, ¼ meso ili zamjena za meso, a druga četvrtina kruh ili zamjena za kruh.
  • Kako bi se zadovoljio odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina preporučuje se 2-3 serviranja ribe tjedno (posebno masne plave), te drugi biljni izvori omega-3 masnih kiselina (sjemenke, orašasti plodovi i neko zeleno lisnato povrće).
  • Uvrstiti voće, povrće, orašasto voće, mahunarke i cjelovite žitarice te namirnice niskog glikemijskog indeksa. Voće i povrće ≥ 5 serviranja na dan,mahunarke ≥ 4 serviranja tjedno.
  • Koristiti maslinovo ulje pri pripremi hrane.
  • Voditi računa o dovoljnom unosu tekućine. Najbolje koristite vodu, vodu bogata magnezijem te biljne čajeve.