Prehrana za kroničnu bubrežnu bolest istaknuta slika

Prehrana za kroničnu bubrežnu bolest

Bubrezi, vitalni organi, dio su mokraćnog sustava čija je glavna uloga filtriranje otpadnih materijala iz krvi te njihovo izlučivanje zajedno s vodom putem mokraće. Dnevno se kroz ljudski bubreg profiltrira oko 200 litara krvi i izlučuje oko 2 litre otpadnih tvari i višak vode u obliku urina. Što jesti kada bubrezi otkažu?

Zbog iznimne važnosti u održavanju homeostatske ravnoteže između tekućina, elektrolita i otopljenih organskih tvari, neophodno je paziti na njihovo zdravlje te pokušati spriječiti gubitak funkcije koja može biti posljedica različitih urođenih i stečenih bolesti.

 

Što je kronično zatajenje bubrega?

 

Kronično zatajenje bubrega je klinički sindrom koji označava progresivno i trajno propadanje nefrona što dovodi do zatajenja svih bubrežnih funkcija, čime raste rizik za srčanim i moždanim udarom, te može doći do smrti. Postoji pet stadija kroničnog zatajenja bubrega, a u zadnjem stadiju neophodna je dijaliza ili transplantacija bubrega. Bubreg ima važnu ulogu u metabolizmu kalcija i fosfora, tako da gubitak bubrežne funkcije ima utjecaja i na kosti, na način da ne dolazi do sinteze aktivnog oblika vitamina D, što dovodi do smanjenja apsorpcije kalcija iz crijeva. Da bi organizam nadoknadio manjak kalcija, potiče njegovu mobilizaciju iz kosti, što rezultira smanjenom čvrstoćom kosti i razvojem renalne osteodistrofije.

 

Što kada su bubrezi oštećeni?

 

Da bi se usporilo i odgodilo napredovanje oštećenja bubrega i nastanka potpunog zatajenja bubrega potrebna je i odgovarajuća prehrana kao dio terapije bubrežnih bolesnika. Prehrana se temelji na unosu namirnica i nutrijenata koji pomažu smanjenju simptoma, održavanju krvnog tlaka ukupnog ljudskog zdravlja. Potrebno je paziti na adekvatan unos bjelančevina, energije, natrija, kalija, kalcija i fosfora. S obzirom na vrstu bolesti i stanje organizma, propisane su različite prehrambene preporuke. Oštećeni bubrezi gube sposobnost regulacije razine natrija u serumu (normalna vrijednost između 137 – 146 mmol/L).

Osobe liječene hemodijalizom trebaju voditi računa o unosu soli, jer prekomjeran unos dovodi do zadržavanja i vezanja tekućine u tijelu, što dovodi do izlaska tekućine u izvanstanični prostor i do stvaranja oteklina što pridonosi dodatnom opterećenju na srce i cirkulacijski sustav.  Količina dopuštene tekućine ovisi o preostaloj funkciji bubrega. Uzimanjem previše tekućine povisuje se krvni tlak i tjelesna težina, koja se smanjuje dijalizom. Preporuka za unos tekućine je 1000 ml dnevno više od izlučene tekućine u 24 sata.

 

Kako izgleda prehrana sa kroničnom bubrežnom bolesti?

 

Za početak bitno je znati kako je došlo do oštećenja bolesti, jer to može utjecati na prilagodbu prehrambene terapije. Ukoliko su prethodila akutna oštećenja, to može biti znak za posebnom prilagodbom za pojedine mikronutrijente, što može biti različito od kroničnog bubrežnog zatajenja uzrokovanog primjerice dugotrajnom šećernom bolesti.

 

1. Za početak, prste k sebi kad govorimo o soljenju

Zdravi bubrezi filtriraju većinu natrija (Na) iz hrane. natrij je sastavni dio soli, ali se često upotrebljava i kao konzervans. Kod bubrežnog oštećenja, natrij se većim dijelom zadržava u organizmu, jer ga bubrezi ne mogu izbaciti. U slučaju prevelike količine natrija, javlja se žeđ, posljedično prekomjerno pijenje i zadržavanje vode u organizmu, a to rezultira hipertenzijom (visokim krvnim tlakom), dispnejom zbog viška tekućine u plućima (javlja se otežano disanje), zatim oticanje nogu, zglobova, raste rizik od plućnog edema, te dugoročno dolazi do oštećenja srca (kongestivno srčano zatajenje) i javlja se veći rizik od infarkta miokarda.

 

2. Bjelančevine umjereno i pametno

Kada govorimo o bjelančevinama (proteinima) bolje je konzumirati visokovrijedne bjelančevine poput ribe, bjelanjka jajeta i biljnih bjelančevina, nego isključivo bjelančevine iz crvenog mesa. Zašto je to tako? Crveno meso uz bjelančevine koje su isto visokovrijedne, sadrži zasićene masne kiseline, a ako govorimo o sušenim i dimljenim mesnim proizvodima, velike količine soli i drugih spojeva s kojima se bubrezi pretjerano ne vole. Upravo tato, do četvrtog (IV) stadija bubrežnog zatajenja, pametnije je unositi preporučene vrijednosti bjelančevina, ali iz visokovrijednih izvora. U četvrtom stadiju, rade se konkretnije prilagodbe unosa bjelančevina. Kada nastupi završni, peti stadij kroničnog bubrežnog zatajenja i kada bolesnik započne liječenje dijalizom, tada se preporuke drastično mijenjaju. Umjesto smanjenja, preporuča se pojačan unos bjelančevina, osobito kod bolesnika na liječenju peritonejskom dijalizom.

 

3. Alkohol konzumirati isključivo u rijetkim prigodama

Alkohol nam u liječenju kronične bubrežne bolesti nije suradnik. Nikakav. Osim što daje jetri dodatno posla u detoksikaciji alkohola u spoj koji se može neškodljivo izlučiti kroz te iste bubrege, nerijetko kada se s alkoholom pretjera, jetra ne može dobro komnetirati i tada imamo pvoećane razine alkohola u krvi. S obzieom da bubrezi filtriraju krv, alkohol svakako nije nešto što bubreg želi “na meniju”. Zato, s alkoholom se pozdravite, osim u nazdravljanju u vrlo posebnim prilikama. Uz navdeno, alkohol može dovesti i do povećanih vrijednosti triglicerida, što svakako nije dobar znak kod kronične bubrežne bolesti.