slika-ljudi

PROMJENA BIORAZNOLIKOSTI MIKROBIOMA USLIJED IMIGRACIJE

Istraživanje objavljeno u časopisu “Cell” donosi zanimljive nove dokaze o mikrobiomu crijeva useljenika i izbjeglica, koja ubrzo nakon dolaska osobe u SAD postaje jednaka zapadnjačkoj.

Istraživači su otkrili da imigranti počinju gubiti svoje autohtone mikrobe u crijevima gotovo odmah nakon dolaska u SAD, a zatim dolazi do kolonizacije crijeva bakterijama – mikrobima koje su češće prisutne u europsko-američkom narodu.

Kako novi, naseljeni, mikrobi nisu dovoljni da bi kompenzirali gubitak autohtonih mikroba, dolazi do velikog ukupnog gubitka raznolikosti crijevne mikroflore, ali i promijene u probavi hrane i imuitetu.

 

Što je mikrobiom?

Mikrobiom je pojednostavljeno zajednica komenzalnih, simbiotičkih i patogenih mikroorganizama koja se nalazi u našim crijevima. Bitno su za održavanje imuniteta ali i suradnji u probavi hrane. Ova “zajednica” presudna je za imunološku, hormonsku i metaboličku homeostazu domaćina, a uključuje bakterije, arheje, protiste, gljivice i viruse. Iako se često kao krivi sinonim koristi izraz mikrobiom on zapravo označava skup svih gena svih mikroba u zajednici.

 

Ključna problematika: pretilost

Istraživanje je provedeno uz pomoć velikih zajednica izbjeglica i imigranata iz jugoistočne Azije, posebno zajednica Hmong i Karen, etničkih manjina koje su izvorno bile iz Kine i Burme, a koje danas imaju zajednice na Tajlandu. Znanstveno istraživanje je provedeno uz participativni pristup utemeljen na zajednici: članovi Hmong i Karen zajednica u Minnesoti i Tajlandu bili su uključeni u izradu znanstvenog istraživanja, regrutiranje sudionika i izvještavanje njihovih zajednica o otkrićima istraživanja. Pretilost je bila zabrinjavajuća pojava u zajednicama Hmong i Karen. U drugim studijama, mikrobiom je bio povezan s pretilošću, pa su znanstvenici željeli znati postoji li potencijalna veza kod imigranata i pojave pretilosti u SADu. Istraživački tim usporedio je mikrobiom crijeva zajednice ljudi Hmong i Karen koji još uvijek žive na Tajlandu sa Hmong i Karen zajednicom ljudi koji su se doselili u SAD. Istraživanje je usporedilo djecu tih imigranata i Amerikance bijele, kavkavske rase kao kontrolnu skupinu. Također pratili su grupu od 19 Karen izbjeglica koji su se doselili u SAD, što je značilo da su mogli pratiti kako su se mikrobiomi crijeva izbjeglica mijenjali u prvih šest do devet mjeseci u SAD-u.

 

Rezultati istraživanja

Istraživači su otkrili da su se dogodile značajne promjene: u prvih šest do devet mjeseci, zapadni soj bajterija Bacteroides počeo je istiskivati ne-zapadne vrste bakterija Prevotella. No, ta se „zapadnost“ također nastavila događati tijekom prvog desetljeća u SAD-u, a ukupna mikrobiomska raznolikost smanjivala se što su imigranti dulje boravili u SAD-u. Promjene su bile još izraženije kod njihove djece. Iako istraživanje nije utvrdilo uzročno-posljedičnu vezu između mikrobiomskih promjena u imigrantima i epidemije imigrantske pretilosti, pokazalo je korelaciju zapadnjačkog mikrobioma s većom gojaznošću.

 

Zaključak

Preseljenjem u novu zemlju, dolazi do promjene mikrobioma i to ne mijenja samo koje vrste mikroba imate, nego i koje enzime što može utjecati na vrstu hrane koju možete probaviti. Ppavi primjer je gubitak bakterija roda Prevotella koji je povezan s gubitkom aktivnih enzima za razgradnju ugljikohidrata uključujući skoro kompletni gubitak β-glukanaza i drugih glikozidnih hidrolaza koji sudjeluju u razgradnji specifičnih prehrambenih vlakana. Promjena mikrobioma također se pospješuje utjecajem starenja, okolišnih faktora, uporabe antibiotika te zapadnjačkim načinom prehrane koji uključuje visok unos jednostavnih ugljikohidrata posebno šećera, visok unos zasićenih i trans masnih kiselina, crvenog mesa i nizak unos vlakana. Poseban problem predstavlja navedeni gubitak ili nefunkcionalnost određenih enzima koji onemogućuju probavu određenih komponenti hrane. Hrana tako ostaje djelomično ili potpuno neprobavljena te počinje truliti u organizmu što je čini odličnim medijem za rast patogenih bakterija i mogući razvoj bolesti. Također uslijed nedostatka određenih enzima može doći i do intolerancije na hranu te različitih smetnji u probavnom sustavu.

 

Ono što sami moramo poduzeti kako bi sačuvali bioraznolikost crijevne mikroflore je konzumacija uravnotežene prehrane bogate prehrambenim vlaknima, oligosaharidima te probiotskim kulturama. Naglasak je na konzumaciji svježeg voća i povrća, mahunarki, sjemenki i orašastih plodova. Kako doskočiti tome da promjenom mjesta stanovanja, uključujući promjenu klime, okruženja i stila života dolazi do promijene mikrobioma još nema znanstvenog objašnjenja. Osnovne preporuke mogu se uočiti u makrobiotičkoj prehrani koja preporuča prehranu sukladno podneblju, ali naravno na uravnotežen i raznovrstan način, što ima smisla. Nažalost, zapadni način prehrane obiluje jednostavnim šećerima, trans masnim kiselinama, ali i nedostatku tjelesne aktivnosti što svakako doprinosi nastanku nezaraznih kroničnih bolesti.

Članak je preveden i prenesen sa linka: Vangay, P. I sur. US Immigration Westernizes the Human Gut Microbiome. Cell. 2018, 175:962-972

Ana Uremović Novačić mag.nutr.